Voli me, ne voli me, voli me, ne voli me,…VOLIM TE!

Ah, ti leptirići u trbuhu, žmarci u rukama i nogama, neizostavno prisutan lagani osmjeh na licu, sanjiv pogled i miks svakakvih emocija…Jeste li i vi iskusili slične simptome zaljubljenosti? Mi jesmo ?. Priča se da su neki, navodno u mladosti, u tim blaženim trenutcima čak zaboravili ponijeti školsku torbu u školu, a neki su ušli u krivi autobus koji ih je odvezao na drugi dio grada ili obukli naopako majicu…mada i znamo neke odrasle koji su imali slične simptome zaljubljenosti?.

Pa kakva je to čarobna sila koja nas međusobno privlači i kako se zaljubimo baš u tu određenu osobu? Prema socijalnim psiholozima postoji nekoliko parametara koji doprinose početnoj privlačnosti između dvije osobe. Jeste li se ikada zaljubili u susjeda iz zgrade ili ste izgubili glavu za djevojkom iz razreda? E da, to je zbog učinka blizine. Naime, što češće susrećemo i u interakciji smo s tim ljudima, povećava se vjerojatnost da ćemo s njima i postati bliski, a to se događa zbog tzv. učinka puke izloženosti. Zato dobro otvorite oči jer je možda baš netko iz vaše neposredne blizine, a s kim ste često u kontaktu, vaš budući dobar prijatelj ili partner. E sad, istina je i da nećemo baš sa svima koji su nam i fizički blizu postati jako bliski. A što je to onda još važno kako bi nas netko privukao? Istraživanja pokazuju kako će nas prije privući osoba koja nam je slična tj. s kojom dijelimo slične interese, stavove, vrijednosti, podrijetlo ili demografska obilježja, ali i s kojom se podudaramo u osobinama ličnosti. Dakle, prema znanosti, ona uzrečica „suprotnosti se privlače“ baš i ne drži vodu.  Također, važno je i kako se ljudi ponašaju prema nama. Sama pomisao da se mi nekome sviđamo utječe na našu naklonost prema toj osobi, a što se naziva..možete i pogoditi…uzajamno sviđanje. Osim navedenog, važno je i kako netko izgleda, tj. fizička privlačnost ima svoju ulogu prilikom sviđanja. Možda se neki neće složiti, no, ljudi često misle da je fizička privlačnost povezana s nekim poželjnim osobinama, a koje su to, ovisi o određenoj kulturi u kojoj živimo.

E pa dobro, sada kada nam se već netko svidio i upustili smo se u vezu možemo i napokon pojasniti samu ljubav. Mada, jedna stara francuska poslovica kaže kako čovjek od samog pokušaja da razumno razmišlja o ljubavi izgubi razum. Mi ćemo pokušati ostati koliko–toliko razumni i pojasniti ljubav tj. njezine različite oblike.

Pa tako, prema jednom konceptu, razlikujemo partnersku i strastvenu ljubav. Kada prema nekome imamo osjećaj intimnosti i naklonosti te nam je jako stalo do te osobe, ali kada smo s njom ne osjećamo strast, tada se to definira kao partnerska ljubav. Dok kod strastvene ljubavi osjećamo intimnost koja je ispunjena intenzivnom čežnjom i strasti. Drugi koncept, tzv. trodijelna teorija ljubavi, govori kako se različite vrste ljubavi sastoje od različitih stupnjeva bliskosti, strasti i odanosti. Pa kada se ove tri sastavnice pomiješaju u različitim kombinacijama, nastaju različite vrste ljubavi. Na primjer, romantična ljubav je protkana strašću i bliskošću, dok je za partnersku ljubav karakteristična bliskost i odanost partnera. Strast i odanost nalazimo u prividnoj ljubavi, a potpuna ljubav je isprepletena bliskošću, strašću i odanošću.

Postoji, naravno, još različitih pristupa i koncepata u definiranju ljubavi, ali mi ćemo se tu zaustaviti jer će nam se od tolike zaljubljenosti i ljubavi, te pisanja o njoj, zavrtjeti u glavi. Hm, možda su stari Grci stvarno imali pravo kada su ovaj neobičan skup osjećaja poistovjećivali s jednim od oblika ludila. Šalu na stranu, kako bi slavni Beatlesi  John Lennon i Paul McCartney rekli „All you need is love“ , a mi ćemo dodati…i širite ljubav dalje. ?

Vaš Centar Luka Ritz

Izvor: Aronson, E., Wilson, T.D., Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate